Po ko zna koji put javno pozivamo Holding i Vladu na dijalog sa akcionarima i iznalaženju rješenja na obostranu korist umjesto medijskih prepucavanja i pokušaja prebacivanja lopte na politički teren koji nas ne zanima...
Dužnost nam je reagovati na nastup predstavnice Vlade Snježane Rudić na Narodnoj skupštini Republike Srpske 08.02.2022. neposredno prije glasanja o izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti...
Manjinski akcionari apsolutno podržavaju izgradnju „HE Dabar“, kao i povećanje kapitala „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“)...
Mi apsolutno podržavamo izgradnju „HE Dabar“, kao i povećanje kapitala „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“) javnom ponudom na Banjalučkoj berzi u minimalnom iznosu od 126.150.000 KM. Ali kod povećanja kapitala ključna je cijena akcija...
Prije nekoliko godina Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je govorio kako će akcije malih akcionara Elektroprivrede Republike Srpske (dalje ERS) da vrijede mnogo. Mali akcionari strpljivo od 2005. g. čekaju to vrijeme (već 17 god.) Umjesto da jednog dana dočekaju taj čas zgroženi su najavom podmukle dokapitalizacije „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“) po cijeni od 0,29 KM/akciji. Dakle, po cijeni 8,2 puta manjoj od cijene knjigovodstvene vrijednosti akcija (2,3801 KM/akciji)...
„ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad. Trebinje“ u svom planu poslovanja 2021. – 2023. god. koji bi se trebao usvojiti 08.10.2021. god. na skupštini društva (peta tačka dnevnog reda) planira namijeniti 26.159.127,60 KM za donacije (poslove koji nisu vezani sa proizvodnjom el. energije), a to nije u skladu sa statutom preduzeća, Zakonom o privrednim društvima i protivno je Zakonu o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Republici Srpskoj...
U odgovoru Regulatorne agencije za energetiku Republike Srpske (u daljem tekstu RERS) br. 01-011-5/21 od 05.03.2021. g. na naš „Zahtjev za dostavljanje informacija“ br. 01/21 od 26.02.2021. g. nalazimo više pogrešnih tvrdnji. Slijede citati iz RERS-ovog odgovora i komentari, odnosno kritike, Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora (u dajem tekstu UMAES) na Vaše citate, odnosno tvrdnje...
Koliki ćete povrat na kapital odobriti zavisnim preduzećima ERS-a u predstojećem tarifnom postupku...
Želimo biti partneri EZ i doprinjeti transformaciji energetskog sektora i daljim evropskim integracijama, ali EZ mora prestati da se ponaša kao tihi saučesnik procesa pljačke manjinskih akcionara...
Nemamo dilemu da je budućnost u dekarbonizaciji i ”zelenim”, odnosno obnovljivim izvorima energije (OIE), ali ne želimo ćutke gledati kako se ta tranzicija odvija na račun siromašnih stanovnika Balkana a u korist bogatih energetskih lobija...
Regulatorni/zagarantovani povrat na kapital, kao kategorija, nastao je da bi se spriječilo da preduzeća iz pojedinih djelatnosti, koja po svojoj prirodi imaju monopolistički karakter, ne bi zloupotrijebila svoj položaj i ostvarila enormne profite...
Iz finansijskih izvještaja zavisnih preduzeća „Mješovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske“ (u daljem tekstu „MH ERS“) za 2019. godinu, a koji su objavljeni na internet stranici Banjalučke berze, dolazimo do rezultata poslovanja istog holdinga...
Energetski i uvoznički lobiji uporno promovišu da se BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija ugledaju na Hrvatsku politiku podsticanja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, ali na primjeru Hrvatske vidimo kako građani nepotrebno, sa 250 miliona eura godišnje subvencionišu stranu industriju obnovljivih izvora energije (OIE), a država postaje gubitnik...
Kao što je najavljeno na Velikoj regionalnoj konferenciji malih akcionara održanoj u julu ove godine u Hotelu Hilton u Podgorici, nedavno je i formalno registrovano „Udruženje manjinskih akcionara energetskog sektora“ sa teritorije Republike Srpske...
Na današnjoj skupštini na žalost usvojen je predlog dokapitalizacije od strane Nadzornog odbora po 0,46 KM a ne naš kontra prijedlog po knjigovodstvenoj cijeni (2,38) KM kao mjeri vrijednosti koju je nedavno potvrdila skupština HET.
Nesporno podržavamo razvoj Hercegovine i izgradnju HE Dabar ali je sramno da se sve vrši bez konsultacija sa manjinskim akcionarima koji ukupno imaju 20%.
Napomenuli bi da se greškom barata podatkom o 4,7% učešća malih akcionara koji je iznio premijer Višković, jer se ne razumije situacija da su kroz investicione fondove stotine hiljada građana RS indirektni vlasnici. Da li treba da podsjetimo Vladu da nam je imovina u distributivnim preduzećima bukvalno oteta i isknjižena iz bilansa?
Po ko zna koji put javno pozivamo Holding i Vladu na dijalog sa akcionarima i iznalaženju rješenja na obostranu korist umjesto medijskih prepucavanja i pokušaja prebacivanja lopte na politički teren koji nas ne zanima.
U međuvremenu ostajemo posvećeni zaštiti naših interesa na sve načine uključujući i eventualne sudske sporove. Što se tiče teorija da se radilo o pokušaju privatizacije ne dijelimo taj stav nego zadržavamo mišljenje da je postupak konstruiran na načina da se smanji učešće malih akcionara i otme imovina građana.
Tripko Krgović
Dužnost nam je reagovati na nastup predstavnice Vlade Snježane Rudić na Narodnoj skupštini Republike Srpske 08.02.2022. neposredno prije glasanja o izmjenama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, u kome ona neprimjereno i krajnje apologetski obrazlaže izmjene zakona i govori da se trebamo lišiti zablude da su društva kapitala zadružna preduzeća (svaki zadrugar ima jedan glas nezavisno od uloga).
Manjinski akcionari ne žele prisvojiti veća upravljačka prava nego što li im pripada shodno procentualnom učešću, ali žele sačuvati svoju vrijednost od otimanja.
Svaka dokapitalizacija prirodno prouzrokuje da se procenat vlasništva onim akcionarima koji ne učestvuju proporcionalno smanjuje, ali ne i vrijednost akcija!
Društvo treba da teži emitovanju akcija po što većoj vrijednosti uz emisionu premiju (ažio) čime se vrijednost akcija vlasnika i koji učestvujuju i koji ne učestvuju povećava, a ne smanjuje! Kod sprovođenja odluke o dokapitalizaciji osnovno načelo uvijek je utvrđivanje fer cijene.
Da li je zaista teško razumjeti ovu jednostavnu matematiku i bazične principe tržišta kapitala?
Skupština akcionara HET-a treba na sjednici zakazanoj za petak da usvoji procjenu vrijednosti i potvrdi knjigovodstvenu vrijednost od 2,38 KM. A onda ćete vjerovatno na krilima izmjena zakona sprovedenih siledžijski predložiti dokapitalizaciju ponovo po nekoj smješnoj cijeni! Ovakav ekonomski apsurd je neviđen, usvojite procjenu vrijednosti po 2,38 a onda u par dana emitujete akcije po 0,29.
Zaista je postalo krajnje degutantno ponavljati obmanjujuću floskulu „da se ne narušavaju prava malih akcionara“ pozivajući se na pravo preče kupovine. Ne može nekorišćenje određenog prava biti povod za otimanje imovine.
Ko ima pravo prisiljavati male akcionare da ulože odjednom 25 mil. KM u dokapitalizaciju HET-a dok je godišnji promet akcija HET-a na Banjalučkoj berzi 300.000 KM?
A gospođu Rudić, kad se već zalaže za principe tržišne ekonomije i kapitala, podsjetili bi na sljedeće: Kada bi se društva iz energetskog sistema ponašala isključivo tržišno, imala bi na milijarde profita i mogla bi da zloupotrebe svoj monopolski položaj i ugroze društveni sistem. Zbog toga ova djelatnost funkcioniše na bazi regulisanog, odobrenog povrata na kapital, koji kad bi se ostvarivao, HET bi lako došao do novca za HE Dabar. Zašto se taj povrat ne ostvaruje kad je zakonom zagarantovan? A što se tiče principa zadrugarstva, mislimo da elemente istog možete tražiti u poslovnoj politici HET-a koji finansira bazene i mostove što je suprotno zakonu i nema nikave veze sa poslovnim ciljevima.
Mi se zalažemo za unapređenje postulata tržišne ekonomije i procesa korporativnog upravljanja i ukidanju zadrugarske prakse koju, kako smo Vam jasno pokazali, sprovode Vaše kolege.
Manjinski akcionari apsolutno podržavaju izgradnju „HE Dabar“, kao i povećanje kapitala „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“)
Mali akcionari zahvalni su Vladi Republike Srpske što je prepoznala nezakonitosti u prvom pokušaju povećanja kapitala „HET“. Međutim, urgentne izmjene zakonskih propisa koji se tiču upravo povećanja kapitala ukazuju na to da se sprema nova klopka za akcionare.
Nezakonito je malim akcionarima otimati pola vrijednosti njihovih akcija ako ne žele učestvovati u dokapitalizaciji, a sve to uz floskulu da se ne narušavaju prava malih akcionara (pravo preče kupovine), te da mogu učestvovati u dokapitalizaciji i sačuvati svoj udio u HET-u.
Pravo na preču kupovinu ne može biti izgovor za smanjenje knjigovodstvene vrijednosti akcije sa 2,38 KM na 1,27 KM.
U prvoj predloženoj dokapitalizaciji malim akcionarima ponuđeno je 20% nove emisije što je 87.000.000 akcija po pljačkaškoj i nezakonitoj cijeni od 0,29 KM/akciji, odnosno ponuđeno im je da ulože 25.230.000 KM (87.000.000 x 0,29) koje, logično, oni nemaju što se moglo zaključiti iz analize godišnjeg prometa akcija HET-a na Banjalučkoj berzi u prosjeku od svega 300.000 maraka u zadnjih 10 godina! A fondovi i da žele imaju zakonska ograničenja koja im brane učešće u dokapitalizaciji.
Ključno je da cijena akcija u dokapitalizaciji bude određena zakonito i u skladu sa članom 436 Zakona o privrednim društvima i da u finalu predstavlja realnu vrijednost preduzeća što je ključ kod svake dokapitalizacije na svijetu. Ali ne samo to, odgovorna Vlada i uprava HET-a treba da vode računa da proces bude fer i u interesu svih akcionara, tj. građana. Partneri (valjda uprava HET-a shvata da smo mi prirodni partneri a ne neprijatelji) ne raspravljaju o zakonitosti nego traže rješenja na obostranu korist.
Na protekloj skupštini najviše nas je pogodila izjava predstavnika HET-a da mali akcionari koče investicije i razvoj Elektroprivrede Republike Srpske. Dapače, malim akcionarima su u interesu investicije i razvoj „zavisnih društava Elektroprivrede Republike Srpske“ jer će tada i njihove akcije vrijediti više. Uzrok neuspjele dokapitalizacije treba tražiti u lošim savjetima izabranog savjetnika i odsustvu dijaloga sa manjinskim akcionarima. Kakav je to odnos prema partnerima u poslu da ih uopšte ne konsultujete za krucijalne odluke?
Pozivamo i Holding i HET na dijalog oko ovog i brojnih drugih pitanja iz energetskog sektora kako bi se svi skupa okrenuli razvoju a ne sudskim sporovima i prepucavanjima.
Mi apsolutno podržavamo izgradnju „HE Dabar“, kao i povećanje kapitala „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“) javnom ponudom na Banjalučkoj berzi u minimalnom iznosu od 126.150.000 KM.
Ali kod povećanja kapitala ključn je cijena akcija, radi toga slijedi tabelarni prikaz mogućih cijena akcija:
Uporedni modeli mogućih cijena akcija za povećanje kapitala HET-a (126.150.000 KM) javnom ponudom na Banjalučkoj berzi
| Redni br. modela | Model određivanje cijene nove emisije akcija | Cijena akcija nove emisije (KM) | Broj akcija nove emisije | Cijena 1 MW snage HET-a zavisno o "modelu cijena akcija" (KM/MW) | Vrijednost HET-a ovisno o „modelu cijena akcija“ (KM) |
|---|---|---|---|---|---|
| 1. | Realna cijena akcija | 3,8 | 33.197.368 | 4.237.475 | 1.463.623.945 |
| 2. | Knjigovodstvena vrijednost akcija | 2,38 | 53.004.202 | 2.653.998 | 916.690.786 |
| 3. | Predložena „pljačkaška cijena akcija“ | 0,29 | 435.000.000 | 323.386 | 111.697.617 |
Republika Srpska i Srbija planiraju gradnju „HES Gornja Drina“ po cijeni od 5,3 mil KM/MW.
Ako bi „Elektroprivreda Srbije“ učestvovala u povećanje kapitala HET-a po „knjigovodstvenoj cijeni“ kupila bi 1 MW po 2,65 mil. KM/MW, tačno u pola cijena od MW u „HES Gornja Drina“.
Ne treba zanemariti mogućnost da i drugi investitori (elektroprivrede, npr. „Elektroprivreda BiH“) na berzi mogu kupovinom akcija po smiješnoj cijeni (0,29 KM/akciji) i učestvovati u povećanju kapitala. Molimo upravu HET-a da prestane sa malicioznim tvrdnjama kako ”svi akcionari mogu učestvovati i sačuvati svoj ulog”. Prvo, to je netačno jer fondovi ne mogu učestvovati zbog zakonskih ograničenja a većina građana nema novca da učestvuje u dokapitalizaciji. Pa građane sada zato što nemaju novca da učestvuju, umjesto da razmislite kako na najbolji način da zaštitite njihov položaj, vi ih trebate dodatno opljačkati, je li tako gospodo iz HET-a?
Ne postoji ni jedan razlog da se povećanje kapitala HET-a uradi po „predloženoj pljačkaškoj cijeni“ akcija od 0,29 KM/akciji osim namjere da se otme 46,5 % imovine malim akcionarima i pogoduje nekom da kupi akcije 13 puta jeftinije od realne vrijednosti. Prije povećanja kapitala kjigovodstvena vrijednost jedne akcije iznosi 2,38 KM a poslije će biti 1,27 KM!
Zašto uprava HET-a predlaže cijenu koja pogoduje Federaciji i Elekroprivredi BiH (ili nekom drugom) a ne vlastitim građanima? Holdingu je praktično irelevantno po kojoj cijeni će upisati svoje akcije (bez obzira na cijenu akcija uplatit će 81,9 mil. KM), ali će cijena i te kako uticati na strukturu manjinskih akcionara. Zašto uprava HETa ide na ruku Federaciji (ili nekom drugom) a na štetu svojih građana?
Pozivamo upravu Elektroprivrede Republike Srpske da nam kaže i jedan razuman razlog za povećanje kapitala javnom ponudom po „predloženoj pljačkaškoj cijeni“ osim pretencioznog i krivog tumačenje pojma „tržišna vrijednost akcija“ iz Zakona o privrednim društvima.
Mi nismo prepreka razvoju već Vi gospodo iz HET-a uslijed svojeg neznanja!
Predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik, govorio nam je kako će akcije malih akcionara Elektroprivrede Republike Srpske da vrijede mnogo. Mali akcionari strpljivo od 2005. g. čekaju to vrijeme (već 17 god.). Uskoro ćemo se obratiti i njemu i skrenuti mu pažnju kako uprava radi na štetu svojih građana a u korist Elektroprivrede BiH.
Nadamo se da ovo kriminalno povećanje kapitala po cijeni 0,29 KM/akciji neće biti zapisano u istoriju Republike Srpske kao „velika prevara i otimačina“, a građani i mali akcionari će na znati vrednovati odluku o povećanju kapitala HET-a!
Malo brojeva za pojašnjenje:
Udruženje manjinskih akcionara energetskog sektora
Prije nekoliko godina Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je govorio kako će akcije malih akcionara Elektroprivrede Republike Srpske (dalje ERS) da vrijede mnogo.
Mali akcionari strpljivo od 2005. g. čekaju to vrijeme (već 17 god.) Umjesto da jednog dana dočekaju taj čas zgroženi su najavom podmukle dokapitalizacije „ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad Trebinje“ (dalje „HET“) po cijeni od 0,29 KM/akciji. Dakle, po cijeni 8,2 puta manjoj od cijene knjigovodstvene vrijednosti akcija (2,3801 KM/akciji).
Mali akcionari su strpljivo čekali liberalizovanje tržišta električne energije i da cijene akcija ERS-a budu i veće od knjigovodstvene.
Akcije ERS-a su najznačajnije akcije na Banjalučkoj berzi jer je ERS daleko najvrijednije preduzeće na berzi i u Republici Srpskoj.
Uprave zavisnih preduzeća ERS-a u saradnji sa matičnim preduzećem, lošim upravljanjem (pravljenjem gubitaka umjesto ostvarivanja odobrenog povrata na kapital) stvorila je nepovjerenje u budućnost zavisnih preduzeća ERS-a i oborila cijene akcija na berzi.
I sada kada su uprave ERS-a svojim ponašanjem oborili cijene i prouzrokovali negativnu percepciju akcija ERS-a na Banjalučkoj berzi žele izvršiti dokapitalizaciju po tako oborenim tržišnim cijenama sa samo jednim ciljem, a to je da smišljeno otmu pola (46,5 %) vrijednosti akcija malih akcionara HET-a.
Sadašnji kapital HET-a (916.738.449 KM) podjeljen je u 385.164.196 akcija (2,38 KM / akciji), a druga planirana emisija akcija bila bi 435.000.000 akcija po cijeni od 0,29 KM / akciji (126.150.000 KM - iznos dokapitalizacije).
Neka stručnjaci iz ERS javno kažu kako su izračunali da većinski paket (53,5%) u HETR (instalirani kapaciteti 313 MW + budućih 159MW ”HE Dabra”) vrijedi svega 126 milona KM? Prema aktuelnim cijenama izgradnje jednog MW instalisane snage ( oko 2mili eura/MW) ukupna vrijednost HETR bila bi procijenjena na približno dvije milijarde KM.
Da li postoji ikakav kontrolni mehanizam u državi koji će stati na put neviđenoj prevari?
Sigurno da će iz ERS reći da mali akcionari imaju pravo preče kupovine, ali teško je očekivati da će i jedan mali akcionar uložiti i jedan dodatni cent tamo gdje ga u kontinuitetu šikaniraju i pljačkaju, što je naravno i plan poduhvata – osmišljene pljačke malih akcionara. Mislili smo da se pokušaj pljačke neće više ponoviti nakon što je malim akcionarima oteta imovina kod razdvajanja distributivnih preduzeća i izjava sa najviših adresa da akcionari iz sektora ne treba da brinu jer dolaze bolja vremena, ali apetiti Holdinga su jasni: potpuno marginalizovati manjinske akcionare i obezvrijediti im imovinu.
Omogućite zavisnim društvima da ostvare povrat na kapital koji je regulatorno zagarantovan, zaštite nas statutom od samovolje Holdinga pa ćete moći na berzi od malih akcionara sakupiti novca koliko god poželite!
Ukupni kapital HET-a nakon dokapitalizacije bio bi 1.042.888.449 KM (u 820.164.196 akcija) a knjigovodstvena vrijednost akcije bila bi 1,127 KM dok je prije dokapitalizacije iznosila 2,38 KM.
Tako bi mali akcionari ovom kroz dokapitalizaciju, smišljenom plačkom, trebali izgubiti gotovo pola (46,5 %) knjigovodstvene vrijednosti svojih akcija!
Da li uprava ERS starno smatra da su građani i mali akcionari ERS-a toliko naivni i slijepi? Da li možda očekujete da vas i podržimo u ovom poduhvatu?
Da upravi ERS-a nije cilj otimanje pola vrijednosti akcija HET-a od malih akcionara ona bi dokapitalizaciju treba napraviti: inicijalnom javnom ponudom, prodajom obveznica ili sa strateškim partnerom (npr. Elektroprivredom Srbije ili drugim zainteresovanim stranama) po cijeni ~ 2 KM/akciji!)
Ne znamo odakle poriv upravi ERS-a da pljačka male akcionare i građane Republike Srpske? Trebali bi znati da ovakve stvari u finalu nikad ne mogu proći nekažnjeno. Zašto se jednom ne potrudite da donesete odluku u korist svih akcionara i građana?
Tripko Krgović
„ZP Hidroelektrane na Trebišnjici ad. Trebinje“ u svom planu poslovanja 2021. – 2023. god. koji bi se trebao usvojiti 08.10.2021. god. na skupštini društva (peta tačka dnevnog reda) planira namijeniti 26.159.127,60 KM za donacije (poslove koji nisu vezani sa proizvodnjom el. energije), a to nije u skladu sa statutom preduzeća, Zakonom o privrednim društvima i protivno je Zakonu o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Republici Srpskoj.
| Planirane stavke za donacije iz „Plana poslovanja HETa 2021. -2023. g.“(nevezane uz proizvodnju el. energije) | Iznos planiranih stavki u KM |
|---|---|
| Nabavka i ugradnja agregata sa pratećim instalacijama za Olimpijski bazen | 244.427,6 |
| Nabava sportske i prateće opreme objekta zatvorenog bazena | 450.000 |
| Izgradnja zatvorenog bazena | 8.779.700 |
| Dodatni radovi na izgradnja zatvorenog baze (pregovar. postup.) | 1.750.000 |
| Izgradnja pristupnog puta i rasvjete zatvorenog baze | 250.000 |
| Vanjsko uređene i opremanje zatvorenog bazena (II faza) | 1.350.000 |
| Pješačko biciklistička staza ka Tvrdošu | 2.500.000 |
| Izgradnja šetališne staze uz korito Trebišnjice od Peroviča mosta do Studenca | 400.000 |
| Izgradnja mosta preko Trebišnjice | 10.435.000 |
| Ukupno: | 26.159.127,60 |
HET je akcionarsko društvo a ne javno preduzeće za upravljanje putevima, mostovima ili bazenima. Uprava ovom odlukom planira oštetiti akcionarsko društvo za 26.214.127,60 KM.
Podržavamo izgradnju olimpijskog bazena, mosta preko Trebišnjice, šetališta i sl. ali isključivo na zakonit način.
Dobit iz poslovanja akcionarskih društava namjenjena je svim akcionarima razmjerno udjelu u vlasništvu, a država kao najveći akcionar (80%) može sredstva dobijena kroz dividendu ulagati u predmetne projekte. Čak su i u Federaciji (JPESR) odavno uvidjeli besmislenog ovakvog modela te iz dividendi počeli ulagati u projekte od društvenog značaja.
Zašto Telekom Srpske a.d. ili neka druga akcionarska društva koja pružaju tržišne usluge ne doniraju za mostove ili bazene, dok koriste subvencionisanu cijenu el. energije koju im subvencionišu akcionari ERS-a.
Zakonom o donacijama preduzeća u javnom vlasništvu ili pod javnom kontrolom u Republici Srpskoj donacije se mogu dodjeljivati samo iz dobiti što ovdje nije slučaj.
Podsjećamo na čl. 32. Zakona o privrednim društvima shodno kojem je uprava dužna „da djeluju u najboljem interesu privrednog društva“.
Isto tako, po čl. 319. „Članovi upravnog odbora akcionarskog društva i članovi izvršnog odbora akcionarskog društva naročito su odgovorni društvu za štetu prouzrokovanu povredom svojih dužnosti“.
U odgovoru Regulatorne agencije za energetiku Republike Srpske (u daljem tekstu RERS) br. 01-011-5/21 od 05.03.2021. g. na naš „Zahtjev za dostavljanje informacija“ br. 01/21 od 26.02.2021. g. nalazimo više pogrešnih tvrdnji. Slijede citati iz RERS-ovog odgovora i komentari, odnosno kritike, Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora (u dajem tekstu UMAES) na Vaše citate, odnosno tvrdnje:
1. RERS: „Prije svega, pretpostavljamo da se pitanje odnosi na proizvodna preduzeća iz sastava Mješovitog holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske" MP AD Trebinje (ERS).“
UMAES: Pitanje se odnosilo na sva zavisna preduzeća ERS-a. Ne znamo što Vas je navelo da zavisna distributivna preduzeća (akcionarska društva) ne smatrate „zavisnim preduzećima ERS-a“ i da ona ne bi trebala ostvarivati povrat na kapital.
2. RERS: „Dakle, radi se o proizvođačima čija postrojenja su izgrađena prije 30 i više godina i čija je oprema najvećim dijelom amortizovana. Za razliku od ovih proizvodnih preduzeća iz sastava ERS-a, proizvođači električne energije iz obnovlјivih izvora su buduća postrojenja koja tek treba izgraditi …“
UMAES: Ne postoje dvije vrste kapitala (više amortizovan kapital i manje amortizovan kapital). Kapital se ne smije diskriminisati. Smije se samo podsticajnim mjerama stimulisati ulaganje u obnovljive izvore, pa te podsticajne mjere mogu rezultirati veći povrat na kapital od „prosječne ponderisane cijena kapitala“.
3. RERS: Prilikom odobravanja stope povrata na vlasnički kapital u prethodnom tarifnom postupku, Regulatorna komisija je utvrdila da u strukturi kapitala svih regulisanih preduzeća preovladava državni kapital.
UMAES: Regulator (RERS) odluke o povratu ne treba zasnivati na tome da li je u akcionarskom društvu preovladavajući državni ili privatni kapital. Ovo je jako opasna tvrdnja koja dovodi u pitanju ne samo postulate tržišne ekonomije, već i elementarna ljudska prava.
4. RERS: „Rizik ulaganja u elektroenergetska preduzeća u odnosu na druge djelatnosti u koje su ostali ulagači mogli uložiti svoj kapital je zanemarlјiv…“
UMAES: Promašena teza. Npr. termoelektranama prijeti gašenje, a u zadnjih 7 godina otuđeno je više od pola kapitala „ZP Elektrokrajine a.d.“. Iznos gubitka kapitala „Elektrokrajine“ u 7 god je: 208.233.957 KM (kapital 2013.g – kapital 2020. g. -> 421.537.383 - 213.303.426 = 208.233.957, izvor Banjalučka berza) itd. Procjena finansijske perspektive ulaganja u akcije ERS-a je stvar investitora a ne regulatora. Zbog ukupne situacije u energetskom sektoru na koju dominantno utiče rad REERSa, akcije na berzi su u konstantnom padu i naši članovi su izgubili enormne količine novca, neki i preko 90%. Jako je neukusno tvrditi da rizika nema dok mi gubimo novac a vjerujemo naknade za Vaš rad rastu. Upravo je ovakvo Vaše ponašanje najveći rizik, kojim rastjerujete investitore sa tržišta.
5. RERS: Rizik ulaganja u elektroenergetska preduzeća u odnosu na druge djelatnosti u koje su ostali ulagači mogli uložiti svoj kapital je zanemarlјiv, i obračunat kao jednak nuli, jer se radi o kapitalu po osnovu uloženih vaučera u privatizaciju državnih preduzeća, ili obaveznom udjelu po osnovu zakona. Uslovi pribavljanja ovakvog kapitala na finansijskom tržištu su veoma povoljni sa stanovišta ulagača, jer praktično nije bilo ograničenja ni uslova za ulaganje vaučera, koji su pretvoreni u akcije.
UMAES: Ovaj Vaš odgovor je zaista za rubriku vjerovali ili ne. Ne može se „kapital“ dijeliti „na onaj uložen kroz vaučere“ i „onaj kupljen na berzi za novce“. Kapital (akcije) svakodnevno mijenjaju vlasnika i podjela je potpuno besmislena. Kapital se ne smije diskriminisati. Posao RERS-a nije da procjenjuje uslove pribavljanja kapitala kroz vaučere prije 20 godina. Ovakvim tvrdnjama degradirate tržišta kapitala i ponovo dovodite u pitanju osnovne principe fukcionisanja tržišne ekonomje.
6. RERS: „Stopa povrata na vlasnički kapital određuje se na način koji odražava specifični rizik preduzeća i zavisi od načina utvrđivanja regulativne osnove i strukture kapitala za nove investicije, pri čemu se posebno razmatra visina stope povrata na kapital za stara stalna sredstva i za nova stalna sredstva.“
UMAES: Već smo naglasili da „specifični rizik“ ne treba procjenjivati RERS (to nije njegov posao) to procjenjuju investitori kod kupovine i prodaje akcija (primjer iz tačke 4.). A stav (6) iz člana 19. Pravilnika o tarifnoj metodologiji i tarifnom postupku za električnu energiju kaže: „pri čemu se posebno razmatra visina stope povrata na kapital za stara stalna sredstva i za nova stalna sredstva“ je nerazuman. Ali i kao takav se mora tumačiti na način da povrat na ”stara” sredstva ne može biti manji od npr. 4,75% (vidjeti zakljucak). U drugoj tački smo već naglasili da se kapital ne smije dijeliti na više i manje amortizovani. Vidjeti i zaključak.
7. RERS: „Napominjemo da Regulatorna komisija nastoji da se odobri povrat na vlasnički kapital, koji će regulisanim preduzećima obezbijediti dovolјno sredstava da provedu sve aktivnosti predviđene planom za tekuće poslovanje kao i za restrukturiranje elektroenergetskog sektora.“
UMAES: Nejasna tvrdnja, koja sugeriše da za akcionarska društva nije važan povrat na kapital! Kao „važno je samo da se odvija poslovanje“. Povrat na kapital je jedan od osnovnih razloga postojanja akcionarskih društava (udruživanja više vlasnika kapitala - akcija). REERS očigledno i dalje živi u vremenu komunizma i nije upoznat sa činjenicom da su vlasničkom transformacijom sva zavisna društva transformisana u akcionarska i kotiraju se na berzi. Cilj svakog akcionarskog društva jeste povecanje njegove vrijednosti a ne puko preživljavanje i ostvarenje nekih politički postavljenih zadataka.
Zaključak:
RERS ne smije zloupotrebljavati dvosmisleno napisani stavak (6) iz člana 19 Pravilnika o tarifnoj metodologiji: „(6) Visina stope povrata zavisi od načina utvrđivanja regulativne osnove i strukture kapitala za nove investicije, pri čemu se posebno razmatra visina stope povrata na kapital za stara stalna sredstva i za nova stalna sredstva.“ Taj nejasni stav diskriminiše kapital, što je apsolutno nedopustivo i pokazuje nerazumijevanje pojma amortizacije. Takav stav ne postoji ni u jednom pravilniku o tarifnoj metodologiji nigdje u svijetu!
Ako preduzeće kupi npr. automobil, standardna knjigovodstvena stopa amortizacije je 20 % i za pet godina ono se knjigovodstveno otpisuje što je i realni vijek službenog automobila. Nakon 5 godina preduzeće obično kupi novi automobil iz sredstava amortizacije „potrošenog automobila“.
Nije na RERS-u da koriguje stope amortizacije propisane međunarodnim knjigovodstvenim standardima već da se njima koristi. To ne radi regulatorno tijelo.
Tržište kapitala (ne RERS) valorizuje svako akcionarsko društvo (u tržišnim i regulisanim djelatnostima) na osnovu poslovanja (i fer propisnog povrata na kapital za regulisane djelatnosti). U Vašem odgovoru se vidi želja RERS-a da utiče na određivanje vrijednosti zavisnih preduzeća ERS-a što implicira i vrijednost na tržištu kapitala.
Dužnost RERS-a je prvenstveno propisivanje fer povrata na kapital. Jedna od referenci određivanja povrat na kapital je nedavna kamata 4,75% ostvarena kod prodaje obveznica Republike Srpske na Londonskoj berzi.
Koliko god se trudili da shvatimo drugačije, iz Vašeg odgovora se može zaključiti samo da Vašim radom želite osiromašiti ERS odnosno Republiku Srpsku, obezvrijediti akcije energetskog sektora i potpuno uništiti male akcionare.
I na kraju, nije na regulatoru:
Kao „Udruženje manjinskih akcionara energetskog sektora“ (manjinski suvlasnik stranke u postupku) a ujedno i po osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama od 02.05.2001. god. molimo Vas za odgovor na slijedeće pitanje:
Koliki ćete povrat na kapital odobriti zavisnim preduzećima ERS-a u predstojećem tarifnom postupku s obzirom da ste Odlukom o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovlјivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji“ od 06.07.2019. god. određenim preduzetnicima odobrili povrat na kapital od 13,5% na vlastita sredstava i 6% na pozajmljeni kapital (uz odnos vlastitog i pozajmljenog kapitala 20% : 80%).
Znači, ako neko samo uzme kredit sa 2% kamate (za „obnovljive izvore“ kamate su i manje) Vi ga nagrađujete i dajete mu 6%.
Sa druge strane, zavisna preduzeća ERS posluju sa milionskim gubticima, a REERS to sve nadgleda i odobrava.
UMAES
Poštovani gospodine Kopač,
Povodom Vaše izjave na „Samitu energetike - Trebinje 2020“ da ste spremni pomoći manjinskim akcionarima „Elektroprivrede Republike Srpske“, obraćamo Vam se sa molbom za pomoć i saradnju. Vaša izjava bila je nada i veliki podsticaj za naš daljnji rad.
Možda Vam izgleda čudno da Vam pišemo nakon gotovo 8 mjeseci od Vaše izjave, ali smo se, prije obraćanja Energetskoj zajednici (EZ), prvo željeli predstaviti svojim radom i približiti široj javnosti svu problematiku i kompleksnost problema vezanih za sektor. Nije neskromno reći da smo za kratko vrijeme stekli dobru reputaciju i privukli pažnju svih činilaca energetskog sektora.
Manjinski akcionari organizovani kroz „Udruženje manjinskih akcionara energetskog sektora“ u zavisnim preduzećima „Mješovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske“ ( u daljnjem tekstu „MH ERS“) okupljaju više od 10% vlasništva (država vlasnik 80 %) te se pokušavaju izboriti za svoja prava i veću transparentnost rada uprave.
Po statutu „Matičnog preduzeća MH ERS“ (član. 133.) rad istog je javan, a finansijski i revizorski izvještaji poslovanja istog su, do sada, skrivani od javnosti. Shodno članu 9. statuta: „Matično preduzeće koordinira i zajedno sa resornim Ministarstvom vodi sve aktivnosti koje su vezane za uređenje elektroenergetskog sektora u Republici Srpskoj, kao i aktivnosti koje su vezane za status i poziciju Elektroprivrede RS u širem okruženju.“
Istina je da je MH ERS, nakon naše javne kritike, objavio skraćene finansijske izvještaje, bez napomena menadžmenta i pojašnjenja, tako da u principu i dalje posluje krajnje netransparentno i uz to ne objavljuju revizorske izvještaje.
Radi Vašeg potpunog razumijevanja našeg položaja i prilika u energetskom sektoru RS, dajemo hronologiju dešavanja:
„Prva krađa“ manjinskih akcionara distributivnih preduzeća ERS-a desila se 2005. god. formiranjem „Elektroprenosa BiH“, kada je iz distributivnih preduzeća (akcionarskih društava) iznesena velika vrijednost građevinskih objekata i opreme bez obeštećenja manjinskih akcionara. Npr. za „Elektrodistribuciju Pale a.d.“, shodno bilansu stanja koji možete vidjeti na linku Banjalučke berze, vidi se da je vrijednost opreme (AOP 12) smanjena sa 81.718.064.KM na 37.137.462 KM a za „Elektrohercegovinu a.d.“ na linku vidi se da je vrijednost građevinskih objekata (AOP 11) smanjena sa 64.198.979 KM na 37.253.528 KM., itd. Isknjižavanje navedene imovine je izvršeno na teret kapitala distributivnih preduzeća, čime su direktno oštećeni svi akcionari ovih preduzeća, uključujući i manjinske akcionare.
Znamo da niste bili dio tog procesa (jer je EZ osnovana u oktobru 2005-te), ali je isti nastao kao rezultat obaveze razdvajanja funkcionalnih cjelina po osnovu međunarodnih sporazuma. Stoga, dajemo sebi za pravo da EZ ipak nosi moralnu odgovornost za nastalo pravno nasilje jer isto nije nikad barem ni kritikovala. Odsustvo bilo kakve kritike sa međunarodnih adresa samo je ohrabrilo nastavak ovakve prakse.
Sada je u toku „druga“ velika krađu pet distributivnih akcionarskih preduzeća koja bi se trebala realizovati kroz izdvajanje snabdjevanja u „d.o.o.“ u 100% vlasništvu „Matičnog preduzeća MH ERS“, ponovo bez obeštećenja malih akcionara kako je to pojašnjeno kroz intervju portalu capital.ba. Govorimo o transferu cjelokupne baze podataka i biznisa na novoosnovani doo bez bilo kakvog pravnog osnova ili naknade, što je zaista bez presedana. Distribucijama je ostao samo višak radnika kojima je trebalo isplatiti otpremnine. Trenutno su mali akcionari 20%-tni vlasnici „distribucija“.
Ovoga puta EZ je morala kritički djelovati i tražiti korekciju ovog procesa, koji još uvijek nije završen.
„Treća“ prevara manjinskih akcionara opisana je kroz „Saopštenje za javnost povodom objave rezultata Mješovitog holdinga ERS“ od 08.05.2020. Ogleda se u negativnom poslovanju (i negativnim povratom na kapital) zavisnih akcionarskih preduzeća „MH ERS“ (-20,6 mil. KM zbirno) dok „Matično preduzeće MH ERS“ posluje sa dobiti (+33 mil. KM)!? Skraćeni finansijski izvještaj konačno je objavljen nakon našeg pritiska ali odgovore na naša pismeno zatražena pitanja nismo dobili.
Pojednostavljeno rečeno, „Matično preduzeće MH ERS“ monopolistički trguje jeftinom i regulisanom el. en. proizvedenom u zavisnim preduzećima, prodavajući ju na tržištu po znatno višim cijenama od nabavne, te tako nepravedno zarađuje na račun zavisnih akcionarskih društava, odnosno izvlači novac iz istih kroz transferne cijene ! Kako se tržište i dalje bude postepeno liberalizovalo ta nelegalno stečena dobit biti će sve veća.
Isključiva djelatnost „holdinga“ treba biti upravljanje zavisnim preduzećima, tako da „matično preduzeće“ ne smije nekom djelatnošću na račun zavisnih preduzeća ostvarivati dobit! Dobit mora ostati zavisnim proizvodnim preduzećima (koja danas „posluju sa nulom“ ili sa gubitkom). Važno je naznačiti da je „MH ERS“ holding a ne koncern.
Otkupna cijena struje za svako od 5 akcionarskih društava („HE Drina“, „HE Trebišnjica“, „HE Vrbas“, „RiTE Gacko“ i „RiTE Ugljevik“) u sklopu „MH ERS“ je posebno regulisana. Relativni odnos odobrenih cijena je i do 1:2! Npr. za 2020. god. za „HE Drina“ planirana-odobrena cijena je 3,35 pfKM/kWh a za „RiTE Gacko“ planirana-odobrena cijena je 7,53 pfKM/kWh. Istovremeno npr. za „HE Stanari“, a koja je potpuno u privatnom vlasništvu, cijena struje nije regulisana, što je diskriminišuće.
U elektroenergetskom sektoru RS osmišljena je još jedna nelogična i nepravedna situacija, kroz koju se planira „četvrta“ krađa manjinskih akcionara.
Naime, „Matično preduzeće MH ERS“ planira protivzakonito prisvojenim novcem od zavisnih preduzeća (logično bi bilo da se investira kapital koji potiče od dividendi zavisnih preduzeća) izgraditi veliku solarnu elektranu te prodavati struju po cijenama koje će garantovati veliki povrat na kapital (minimalno 13,5%). A zavisna proizvodna preduzeća bi trebala preuzeti teret balansiranja (bez ikakve kompenzacije za tu uslugu) proizvodnje iz solarne elektrane (i ostalih OIE) te poslovati bez povrata na kapital!
Molimo vas da utičete svojim autoritetom na ponašanje uprave „Matičnog preduzeća MH ERS-a“ i uprave zavisnih akcionarskih preduzeća „MH ERS- a“ (pet elektrana i pet distribucija) a sa ciljem prelaza na pravedno poslovanje bez namjera prevare i osiromašenja manjinskih akcionara.
Odgovorno korporativno ponašanje uprave i transparentnost rada je u interesu svih, i malih akcionara i svih građana Republike Srpske, jer su isti i većinski vlasnici „MH ERS-a“.
Vjerovali ili ne, u statute zavisnih preduzeća ugrađena je odredba po kojoj predstavnici državnog kapitala djeluju samo u interesu većinskog vlasnika i opštih interesa (državnih ili politički utvrđenih), a ne svih akcionara, što je nezakonito, neustavno i nezabilježeno u korporativnoj istoriji. Citiramo ”Članovi Nadzornog odbora, imenovani ispred Matičnog društva, u obavljanju svojih funkcija, dužni su dosljedno zastupati opšte interese, interese Matičnog društva i Mješovitog Holdinga „Elektroprivreda Republike Srpske“…”
Molimo Vas da u vezi „druge“ ,„treće“ i planirane „četvrte“ krađe manjinskih akcionara iznesene u ovom mailu kontaktirate odgovorne osobe u Republici Srpskoj.
Ujedno Vas molimo da doprinesete pravednoj energetskoj tranziciji, opisanoj u našem nedavnom članku „Da li je moguća pravedna energetska tranzicija u Republici Srpskoj i regionu?“ a u interesu svih, a posebno gubitnika tranzicije.
Koliko je ovaj proces nepravedan prema građanima regiona, egzaktno smo opisali i kroz članak ”Da li siromašni narodi Balkana finansiraju bogati Zapad – „Superhik“.
Na kraju krajeva, neprihvatljivo je da EZ sarađuje sa nekim ko otvoreno vrši pravno nasilje nad manjinskim akcionarima, krši osnovne postulate korporativnog upravljanja i bazične principe ekonomske logike.
Želimo biti partneri EZ i doprinjeti transformaciji energetskog sektora i daljim evropskim integracijama, ali EZ mora prestati da se ponaša kao tihi saučesnik procesa pljačke manjinskih akcionara.
Imajući u vidu da je, u skladu sa Statutom, rad našeg Udruženja, za razliku od Holdinga, potpuno javan, ovo pismo će biti objavljeno na našoj web stranici.
U očekivanju odgovora srdačno Vas pozdravljam.
U ime Savjeta „Udruženja manjinskih akcionara energetskog sektora”,
Tripko Krgović
Nemamo dilemu da je budućnost u dekarbonizaciji i ”zelenim”, odnosno obnovljivim izvorima energije (OIE), ali ne želimo ćutke gledati kako se ta tranzicija odvija na račun siromašnih stanovnika Balkana a u korist bogatih energetskih lobija.
Nekada se u BiH i Srbiji na lignit gledao kao na dar prirode. Lignit je bio domaća nafta. Jedna tona nafte energetski je ekvivalent 5 tona lignita. Računica je jednostavna:
Izračun kaže, da je energetski gledano, „bh. nafta“ jeftinija od prave nafte za oko 80% (343/75) ili narodski rečeno (mada metodološki neispravno) skoro 5 puta. Na nju ne treba trošiti devize, a u isto vrijeme na sebe veže veliki broj radnih mjesta.
Evropska Unija (Energetska zajednica) neupitno priprema teren za zatvaranje TE na ugalj u regionu. Kod proizvodnje 1 MWh struje u TE na ugalj proizvede se 1 tona CO2. Trenutna cijena emisije CO2 je približno 30 eura/toni (planiran je trend rasta). Kad bi sad naše TE prihvatile obavezu plaćanja emisija CO2 (30 eura/MWh), to bi skoro udvostručilo cijenu struje i dovelo do neisplativosti rada termoelektrana, te bi iste otišle u bankrot.
Ovaj proces je već otpočeo tiho i na mala vrata, od nedavno se u Crnoj Gori tarife na CO2 plaćaju na 1/3 ukupne proizvodnje TE u Pljevljima (24 eura po toni).
Da li je moguće pravedno pomiriti zahtjeve EU (zatvaranje cijele jedne privredne grane što nosi nestajanje više hiljada radnih mjesta uz gubitak kapitala za državu i male akcionare u TE) i legitimni interes građana Republike Srpske i lokalne zajednice? Da! Moguće je.
Ne smije se zaboraviti da su Termoelektrane u Republici Srpskoj (BiH) akcionarska društva koja imaju svoj kapital. Kada se u Njemačkoj donese politička odluka o zatvaranju TE na ugalj to se i kompenzuje, a treba pogledati i drugi njemački primjer, TE Datteln.
Kad je Bugarska zatvorila NE Kozloduj ista je obeštećena. I Holandija kompenzuje zatvaranje TE na ugalj Hemveg…
Ističemo tri moguća scenarija zatvaranja TE na ugalj u Republici Srpskoj (a isto se može primijeniti na Crnu Goru i Srbiju).
Prvi model. EBRD („EU“ ili neko treći) otkupe značajne udjele u rudnicima i termoelektranama i postepeno ih u realnom nizu godina ugase uz plaćanje pravedne nadoknade radnicima i zajednici. A na površini rudnika i TE mogu dobiti koncesiju za solarnu elektranu.
Drugi, najpravedniji model.
Ako će građani plaćati podsticaje za skuplju struju iz obnovljivih izvora energije (OIE) i ako će Termoelektrane u RS (BiH) plaćati naknadu za emisiju CO2 onda neka se dio tih sredstava vrati termoelektranama - akcionarskim društvima radi kompenzacije gubitaka.
Na primjer, ako neki rudnik i termoelektrana od 200 MW imaju kapital 200 mil. € trebalo bi pri tom akcionarskom društvu osnovati namjenski „fond za obeštećenje radnika i izgradnju OIE“. U taj namjenski fond vraćao bi se dio podsticaja za OIE i naknade za emisiju CO2. Nakon određenog broja godina vrijednost tog fonda narasla bi na dovoljan iznos za obeštećenje: radnika (za otpremnine jer ostaju bez posla), kapitala (stari megavati iz TE na ugalj zamjenjuju se novim „OIE megavatima“ u iznosu 200 mil. €) i lokalne zajednice.
Ako se ne realizuje prvi ili drugi model, izvjestan je treći, „crni i opaki model“, a to je da građani plaćaju podsticaje za skuplju struju iz OIE i da ti novci koruptivno odu privilegovanim pojedincima o čemu smo pisali u članku „o povratu na kapital“. Odnosno da naši siromašni građani kroz podsticaje finansiraju bogatu industriju OIE zapada, o čemu smo pisali u članku: Da li siromašni narodi Balkana finansiraju bogati Zapad – „Superhik“, a kroz negativan primjer Hrvatske.
Rezultat trećeg „crnog modela“ bili bi enormni gubitci rudnika i termoelektrana zbog pristanka na plaćanje naknade za emisiju CO2, npr. kao u Bugarskoj (samo u jednoj godini „TE Marica Istok 2“ je napravila gubitak od 435 mil. €). Finansijski iscrpljena država tada će biti prisiljena poslati rudnike i termoelektrane u stečaj u kome će radnici ostati „kratkih rukava“ kao i akcionari (država je vlasnik 80%).
Poruka ove objave je da se, bez razumnog i pravednog pregovaranja sa Energetskom Zajednicom (EU) crno piše građanima Republike Srpske i regiona. Ostaće bez vrijednog resursa a plaćati će skupu struju.
Iako BiH emituje samo 4,5 tona CO2 po stanovniku a razvijene zemlje više i od 15 tona CO2 po stanovniku njeni siromašni građani subvencionisaće će kroz podsticaje zapadnu industriju OIE i uz to je još kreditirati našom štednjom tako da zarade i njihove banke.
Finansijski vrlo dobro će proći samo privilegovani ulagači u sektoru OIE i sa njima povezane rukovodeće i koruptivne strukture.
Politika sektora OIE mora biti u interesu (građana) Republike Srpske, odnosno zemalja regiona. Članci ovoga tipa, zalaganja za dobrobit zajednice, su prava rijetkost. Sa druge strane, sektor OIE ima ogromne direktne podsticaje (npr. samo u Hrvatskoj godišnje više od 250 mil. €). Zbog ogromnih podsticaja, tj. novca, imaju veliku moć, pa ostvaruju uticaj na medije, udruženja, portale, simpozijume, naučnike, „naručene studije“, …
Jedino se za građane, koji plaćaju podsticaje, niko ne zalaže. Ovaj članak pokušava zagovarati interese građana, akcionara i lokalnih zajednica.
Tripko Krgović
Član Savjeta UMAES
Regulatorni/zagarantovani povrat na kapital, kao kategorija, nastao je da bi se spriječilo da preduzeća iz pojedinih djelatnosti, koja po svojoj prirodi imaju monopolistički karakter, ne bi zloupotrijebila svoj položaj i ostvarila enormne profite.
U Republici Srpskoj imamo jedinstven slučaj da preduzeća sa zagarantovanim regulatornim povratom na kapital prave gubitke, dok bi u tržišnim uslovima ostvarivala milionske profite. Sa druge strane, privilegovanim preduzetnicima omogućava se da prave astronomske profite, a isti u tržišnoj utakmici ne bi opstali ni dana.
Naime, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske odobrila je povrat na kapital regulisanoj djelatnosti zavisnih preduzeća „Mješovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske“ (u daljnjem tekstu „MH ERS“) u iznosu od 2-3,5%.
Usljed loše politike i upravljanja, ukupni povrat na kapital (ROE) u zavisnim preduzećima „MH ERS“ je negativan. U 2018. godini ROE iznosi -1,064% (gubitak kapitala 37,4 mil. KM), a u 2019. godini -0,659% (gubitak kapitala 22,9 mil. KM). Vidjeti Tabelu 1.
Zavisna preduzeća „MH ERS-a“ se kontinuirano osiromašuju dok sve elektroprivrede regiona posluju sa pozitivnim povratom na kapital (HEP ~5%, EPCG ~4%). Čak i „Elektroprivreda BiH“ ima pozitivan povrat na kapital: 1,657% (u 2018. godini dobit u iznosu od 49,2 miliona KM) i 0,678% (u 2019. godini dobit u iznosu od 20,1 milion KM).
Istovremeno, nekim „privilegovanim preduzetnicima“ je zagarantovana stopa povrata na vlastita sredstva u iznosu od 13,5%. Obračunata stopa povrata na pozajmljena sredstva iznosi 6%, dok je struktura vlastitog i pozajmljenog kapitala utvrđena u odnosu 20%:80% (vidjeti „Odluku o visini garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz obnovlјivih izvora i u efikasnoj kogeneraciji“ REERS-a od 06.07.2019. godine).
Kako se može vidjeti iz Tabele 2, stvarni povrat privilegovanim preduzetnicima se kreće u rasponu od 21,5% pa sve do 29,5% u zavisnosti od visine kamatne stope koju plaćaju na pozajmljena sredstva (istraživanjem tržišta došli smo do podatka da se novac može pozajmiti na oko 4% kod domaćih banaka, dok međunarodne finansijske institucije kreditiraju ovakve projekte sa oko 2%).
Podatak koji REERS navodi o ponderisanom prinosu na ukupno angažovani kapital od 7,5% je tek puka statistika koja prikriva egzaktnu računicu koja jasno pokazuje da privilegovani preduzetnici na jednu uloženu marku zarađuju i do 30 feninga godišnje, ili enormnih 30%.
Nedavno je Vlada donijela Rješenje, kojim firmi “EFT International Investments Holding Limited”, sa sjedištem u Londonu, dodjeljuje koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane.
Predlažemo da se odmah obustavi svako novo ugovaranje garantovanih otkupnih cijena i premija za električnu energiju proizvedenu iz OIE (obnovljivi izvori energije), jer iste garantuju bezobrazne zarade privilegovanim pojedincima za poslove bez rizika.
Ako neko hoće da proizvodi struju iz obnovljivih izvora neka to radi na tržištu bez prava na obavezan otkup i neka sam balansira tu proizvodnju. U našem autorskom članku pisali smo o promašenoj politici OIE u Hrvatskoj, a sada se u Republici Srpskoj kreira još gori model. Trenutno su u Hrvatskoj u toku afere i hapšenja zbog privilegija privatnim investitorima u OIE.
U sljedećem članku ćemo pisati o mogućoj pravednijoj energetskoj tranziciji termoelektrana na ugalj u RS na obnovljive izvore. Ako se uvode, i od građana naplaćuju podsticaji za OIE, isti ne smiju biti u korist pojedinaca već u interesu Republike Srpske.
Nadamo se da će se Vlada Republike Srpske više posvetiti očuvanju kapitala u „MH ERS-u“ i zavisnim preduzećima, a ne visokim povratima pojedinaca. Našim aktivnostima se, prije svega, pokušava zaštititi državni kapital jer je država najveći pojedinačni vlasnik u zavisnim preduzećima. Ipak, naša snaga kao manjinskih akcionara je ograničena. Mi ćemo nastaviti da djelujemo snagom argumenata i analiza, ali potrebno je i da se država aktivnije uključi u proces zaustavljanja osiromašenja zavisnih preduzeća.
Tripko Krgović
Član Savjeta UMAES i član Odbora direktora DUIF Kristal invest Banja Luka
Iz finansijskih izvještaja zavisnih preduzeća „Mješovitog holdinga Elektroprivrede Republike Srpske“ (u daljem tekstu „MH ERS“) za 2019. godinu, a koji su objavljeni na internet stranici Banjalučke berze, dolazimo do rezultata poslovanja istog holdinga:
Dakle, govorimo o negativnom povratu na kapital u regulisanoj djelatnosti u kojoj je povrat na kapital zagarantovan.
Prema članku objavljenom na ba.ekapija.com, dobit „Matičnog preduzeća MH ERS“ u 2019. godini iznosi 33 mil. KM. Iako je po statutu „Matičnog preduzeće MH ERS“ (član. 133.) rad istog javan, finansijski izvještaji poslovanja istog su, do sada, skrivani od javnosti.
Nužno je preispitati kako je „Matično preduzeće MH ERS“ ostvarilo dobit od 33 mil. KM ako je 10 zavisnih preduzeća ukupno poslovalo sa gubitkom 20.594.856 KM.
Član 357. stav 5. Zakona o privrednim društvima Republike Srpske glasi: „Povezana privredna društva, u smislu ovog zakona, organizuju se kao holding kada matično društvo ima isključivo djelatnost upravljanja i finansiranja zavisnim društvima“.
Ako je „Matično preduzeće MH ERS“ zaista ostvarilo dobit onda je istu nužno vratiti (preknjižiti) zavisnim preduzećima „MH ERS“, u suprotnom vjerovatno se radi o zloupotrebi položaja.
Isključiva djelatnost „holdinga“ je upravljanje zavisnim preduzećima, tako da „matično preduzeće“ ne smije nekom djelatnošću na račun zavisnih preduzeća ostvarivati dobit. Dobit mora ostati zavisnim preduzećima.
Ne možemo sa sigurnošću tvrditi, ali nameće se zaključak da je Holding ostvario zaradu na razlici u cijeni el. energije, a na štetu zavisnih preduzeća.
UMAES će se obratiti Holdingu sa zahtjevom za objavom finansijskih izvještaja kao i zahtjevom za izjašnjenje povodom nastale situacije.
Energetski i uvoznički lobiji uporno promovišu da se BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija ugledaju na Hrvatsku politiku podsticanja proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora, ali na primjeru Hrvatske vidimo kako građani nepotrebno, sa 250 miliona eura godišnje subvencionišu stranu industriju obnovljivih izvora energije (OIE), a država postaje gubitnik.
Hrvatski građani, kupci električne energije u cijeni plaćaju naknadu za emisiju CO2 od 25-30 EUR/toni (ovdje ćemo to zanemariti zbog pojednostavljenja, jer u Hrvatskoj je zanemarljiv udio proizvodnje električne energije iz uglja) i naknadu za obnovljive izvore u iznosu od 10,5 lipa po kWh (tzv. ”poticaji”). U 2018. godini prikupljeno je naknade za obnovljive izvore 1.602.336.050 kn ili 216.531.898 eura.
Instalisana snaga postrojenja „povlaštenih proizvođača“ u Hrvatskoj, koji primaju naknadu za obnovljive izvore, je 829 MW.
Snabdijevači, uglavnom „Hrvatska elektroprivreda“ (HEP), su dužni otkupiti (Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji) svu energiju od „povlaštenih proizvođača“ po cijeni od 0,42 kn/kWh (56,7 EUR/MWh). Ta je cijena veća je od tržišne, gdje se može kupiti oko 25 odsto jeftinija električna energija.
U 2018. godini otkupljeno je 2.480.952.380,95 kWh energije od „povlaštenih proizvođača“ za iznos 1.042.000.000 kn (140.810.810 EUR) – (izvor: Godišnji izvještaja Hrvatskog operatora tržišta energije za 2018. www.hrote.hr).
Dakle, računica nam kaže da hrvatski građani godišnje izdvoje nešto preko 216 miliona eura za “poticaje”, kao i dodatnih 35 miliona eura kroz razliku u cijeni plaćene u odnosu na stvarne tržišne cijene struje, što ukupno čini čak 250 miliona eura godišnje.
Danas se elektrane (vjetar i sunce) grade po cijeni od oko jedan milion eura za jedan megavat instalisane snage. Trenutno HEP radi vjetroelektranu za 1,16 mil. EUR/MW i solarnu elektranu za 0,86 mil. EUR/MW, i to bez podsticaja.
Iz navedenih podataka slijedi da bi Hrvatska, odnosno HEP, od prikupljenih “poticajnih” sredstava za obnovljive izvore za 3,29 godine mogla isplatiti (izgraditi) sve do sad izgrađene obnovljive izvore električne energije!
Daleko najveći „povlašteni proizvođači“ su vjetroelektrane. Slijede tri citata iz zaključka članka „Hrvatsko tržište energije proizvedene iz vjetroelektrana“ Instituta za javne financije, iz januara 2018. godine.
U istom članku se navodi, a što se da provjeriti iz javno objavljenih finansijskih izvještaja, da društva („povlašteni proizvođači“) iz vlastitih izvora, u prosjeku finansiraju samo 14 odsto uloženih sredstava, a 86 odsto finansiraju iz tuđih izvora, uglavnom dugoročnim kreditima kod domaćih banaka.
Iz svega gore navedenog slijedi da hrvatski građani, nelogično, sa velikim novcima (naknada za obnovljive izvore) subvencionišu razvoj zapadne industrije OIE i finansijski pomažu, uglavnom, strane investitore (kroz depozite u bankama), koji pritom kreiraju neznatan broj radnih mjesta u zemlji.
Na jedan njihov uloženi euro, građani im pozajmljuju 7,14 eura!
Od ukupno 15 aktivnih „povlašćenih proizvođača“, najekstremniji primjer je „Selan“, u vlasništvu Njemaca, a koji nam pokazuje da pozajmljeni dio uloženih sredstava iznosi čak 96 odsto, uz godišnji povrat na sopstvena sredstva (ROE) od nevjerovatnih 220 odsto!
Sada vam postaje jasno zašto je u naslovu „Superhik“ (junak iz romana Alan Ford koji krade siromašnima i daje bogatima).
Znači, umjesto da HEP, odnosno država, bude „povlašteni proizvođač“ i u 3,29 godine isplati svoje ulaganje (nakon toga je sve čista dobit), Hrvatska sklapa 12-godišnje ugovore (sa garantovanim cijenama) sa „povlaštenim proizvođačima“. Ti proizvođači za 12 godina jako dobro zarade, bez rizika, isplate ulaganje i nakon tog perioda ostaju im vjetroelektrane sa koncesijama. Suludo.
Ako bi, od tih 12-godišnjih ugovora oduzeli 3,29 godine (potrebne za izgradnju 828,3 MW), naknada za obnovljive izvore za preostale godine u iznosu od enormnih 2,1 milijardu eura ((12-3,29) x 250) je novac koji hrvatski građani poklanjaju uglavnom stranim investitorima.
Da li države regiona, BiH, Srbija, Crna Gora i Makedonija treba da se ugledaju na primjer Hrvatske, što energetski i uvoznički lobiji uporno promovišu, ili da se poučene hrvatskim fijaskom, umjesto razvoja strane industrije OIE okrenu razvoju sopstvene industrije obnovljivih izvora, a u slučaju Republike Srpske, prije svega, izdašnim hidro potencijalima?
Tripko Krgović
Član Savjeta UMAES i član Odbora direktora DUIF Kristal invest Banja Luka
Kao što je najavljeno na Velikoj regionalnoj konferenciji malih akcionara održanoj u julu ove godine u Hotelu Hilton u Podgorici, nedavno je i formalno registrovano „Udruženje manjinskih akcionara energetskog sektora“ sa teritorije Republike Srpske.
Udruženje će svojim aktivnostima pokušati da na najbolji način zaštiti interese manjinskih akcionara emitenata iz energetskog sektora, koje u najvećem broju čine građani Republike Srpske, što direktno, a što kroz udjele u investicionim fondovima. Već na samom startu, Udruženje ima značajnu podršku akcionara u svim emitentima koji čine energetski sektor, pogotovo kod hidroelektrana (HE na Drini, Trebišnjici, Vrbasu) gdje već okupljamo oko 10% ukupnih akcionara.
Udruženje će davati aktivan doprinos razvoju i unaprijeđenju ambijenta na tržištu kapitala, kao i razvoju korporativnog upravljanja pojedinačno u emitentima i u finalu ekonomskog razvoja RS.
Cilj je i da se promijeni negativna percepcija manjinskih akcionara, koji se u Republici Srpskoj mahom doživljavaju kao destruktivan faktor. Udruženje će biti usmjereno na kreiranje vrijednosti za sve akcionare, izgradnju partnerskih odnosa sa većinskim vlasnikom, tj. državom.
Podršku osnivanju Udruženja pored domaćih aktera pružili su i akcionari iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, ali i iz zapadne Evrope.
